APELACIJA NA RJEŠENJE 80 0 PR 082502 19 PRVLZ

USTAVNOM SUDU BOSNE I HERCEGOVINE

APELACIJA NA RJEŠENJE 80 0 PR 082502 19 PRVLZ

PREDLAŽEM DA SUD OVU APALACIJU USVOJI PO HITNOM POSTUPKU I VRATI NA PONOVNO ODLUČIVANJE VRHOVNOM SUDU REPUBLIKE SRPSKE.
Kako se vidi iz donesenog rješenja 80 0 Pr 082502 19 Prvlz, Vrhovni sud Republike Srpske je moj zahtjev odbacio sa obrazloženjem da je navodno “nedozvoljen” te da samo republički tužilac može podnijeti takav zahtjev.
Ali to naravno nije istina jer tužilac, odnosno tužilaštvo u Prekršajnom postupku ne postoji i jasno je iz člana “Pravično vođenje postupka – ZOP-a” stav 4, da sva ovlaštenja tužioca iz zakona o krivičnom postupku se ovdje odnose na ovlašteni organ za pokretanje prekršajnog postupka u ovom slučaju Policijsku stanicu Bijeljina.
Činjenica je da, veliki broj članova iz zakona o prekršajima se primjenjuje po odredbama zakona o krivičnom postupku i konkretno je navedeno u relevantnom članu “Zahtjev za zaštitu zakonitosti – ZOP-a” STAV 2, da se u ovom postupku vezano za zahtjev za zaštitu zakonitosti, primjenjuju odredbe zakona o krivičnom postupku.
A u samom zakonu o krivičnom postupku, (ČLAN “Ovlaštena lica i rok za podnošenje zahtjeva”) jasno je navedeno da taj zahtjev može podnijeti tužilac, osuđeni ili njegov branilac te recipročno tome u ovom slučaju u prekršajnom postupku, zahtjev može podnijeti policijska stanica, kažnjeni odnosno ja ili branilac da sam ga angažovao.
Rješenjem se dakle pokušava, pravo koje u krivičnom postupku imaju obje strane i tužilac i osumnjičeni, prenijeti u prekršajni postupak ali tako da se jednoj strani to pravo omogućava a drugoj, odnosno meni se otima.
Time se dodatno krše garantovana prava, odnosno pravo na pravično suđenje i vrši diskriminacija ne samo prema meni nego prema svim građanima, ukoliko bi se na ovaj način u praksi primjenjivao relevantni član.

RELEVANTNI ČLANOVI IZ ZKP-I I ZOP-A

Zahtjev za zaštitu zakonitosti – ZKP-u :
Uslovi za podnošenje zahtjeva
(1) Protiv pravnosnažne presude može se podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti u sljedećim slučajevima: a) zbog povrede krivičnog zakona i b) zbog povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 311. stav 1. tačka g) ovog zakona. (2) Zahtjev za zaštitu zakonitosti nije moguće uložiti: a) ako nije izjavljena žalba i b) ako povrede iz stava 1. ovog člana nisu bile iznesene u žalbi na prvostepenu presudu, osim ako su počinjene u žalbenom postupku. (3) Zahtjev za zaštitu zakonitosti nije moguće uložiti protiv presude Vrhovnog suda donesene u trećem stepenu.
Ovlaštena lica i rok za podnošenje zahtjeva
(1) Zahtjev za zaštitu zakonitosti mogu podnijeti tužilac, osuđeni i branilac. Nakon smrti osuđenog zahtjev za zaštitu zakonitosti mogu u njegovu korist podnijeti lica iz člana 307. stav 2. ovog zakona. (2) Tužilac može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti, na štetu ali i u korist osuđenog. (3) Zahtjev za zaštitu zakonitosti podnosi se u roku od tri mjeseca od dana prijema pravnosnažne presude.
Pravično vođenje postupka – ZOP-a
(3) Ako ovim zakonom nisu uređena pojedina pitanja prekršajnog postupka, na ta pitanja shodno se primjenjuju odredbe Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske… (4) Ovlašćenja tužioca uređena Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske, shodno se primjenjuju i na ovlašćeni organ u prekršajnom postupku.
Zahtjev za zaštitu zakonitosti – ZOP-a
(1) Protiv pravosnažnih sudskih odluka republički tužilac će podići zahtjev za zaštitu zakonitosti, ako je povrijeđen zakon. (2) Odredbe Zakona o krivičnom postupku koje se odnose na podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti i odlučivanje o njemu shodno se primjenjuju na zahtjev za zaštitu zakonitosti u prekršajnom postupku. (3) Republičko tužilaštvo ne mora podići zahtjev za zaštitu zakonitosti ako smatra da je povrijeđen zakon, ali da povreda zakona nije uticala na pravilnost odluke i da nije riječ o pravnom pitanju važnom za jedinstvenu primjenu zakona ili zaštitu ljudskih prava i sloboda.

PRILOZI