Milorad Dodik, predsjedatelj Predsjedništva BiH, u utorak je izgradnju mosta Pelješac proglasio vitalnim nacionalnim interesom srpskog naroda u BiH i time, najvjerojatnije, onemogućio tužbu Bosne i Hrcegovine protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom za prava mora, pišu hrvatski mediji, dok hrvatski Express pokušava otkriti zbog čega srpskičlan Predsjendištva BiH brani projekt Pelješkog mosta…
Ovo nije prvi put da Dodik brani projekt Pelješkog mosta i mnogi su vjerovatno pitaju kako to da Dodik odjednom brani i hrvatske interese, ali kad se malo više zakopa u priču, razlozi za njegov stav nameću se sami po sebi.
Jedan od mogućih razloga leži upravo u gradnji Pelješkog mosta. Naime, na raspisanom natječaju za gradnju pristupnih cesta do Pelješkog mosta, specifično za dionicu Duboka – Šparagović, najniža je ponuda Integral Inženjeringa iz Laktaša u susjednoj Bosni i Hercegovini i iznosila je 321 miliona kuna.
Procijenjena vrijednost radova je 482 miliona kuna bez PDV-a i pitanje je hoće li hrvatska strana prihvatiti takav ugovor. Prema nama dostupnim informacijama ugovor Integralom još nije potpisan.
Da se radi o bilo kojoj drugoj kompaniji tobi bila tek još jedna vijest, ali riječ je o tvrtki nevjerovatno blisko povezanoj sa samim Dodikom.
Integral je još prije nekoliko godina bio pod istragom Tužilaštva BiH zbog sumnjivog sklapanja poslova s entitetskim vlastima, čitaj Dodikom.
Poseban tretman ‘Integral inženjeringa’.
Od 2000. godine do 2008. godine Integral je u BiH izgradio cesta, mostova i drugih objekata u vrijednosti od više od 300 miliona KM. Veći dio poslova tvrtka je dobila zahvaljujući posebnom tretmanu.
Recept po kojem su im vladine institucije dodjeljivale poslove sastojao se u tome da bi oni imali najnižu ponudu, a kasnije bi aneksima na ugovore vrijednost uvećavana, čak i šesterostruko, kao u slučaju izgradnje administrativnog sjedišta vlade RS u Banjoj Luci. Početak kontroverze o izgradnji sjedišta vlade seže u 2005. godinu kada je Integral sklopio ugovor s Telekomom RS vrijedan 34 miliona KM za izvođenje radova na izgradnji njihove poslovne zgrade.
Vlada RS je kasnije odlučila preuzeti zgradu Telekoma, a potom je preuredila u svoje sjedište. Do tada je Telekom Integralu uplatio deset miliona KM za izvršene radove. Dodik je 2006. godine ugovore i tehničku dokumentaciju za izgradnju zgrade Vlade RS proglasio tajnom, što mu osigurava mogućnost da zaobiđe Zakon o javnim nabavkama BiH.
No, umjesto jedne zgrade, kako je bilo planirano, sjedište vlade RS dobilo je dvije, zbog čega je, uz trošak uređenja interijera i trga, te preuzimanje kredita, početna cijena, kako je otkrio sarajevski Centar za istraživačko novinarstvo, narasla gotovo šest puta, sa 34 na 202,4 miliona KM!
U aprilu 2007. godine, vlasnik Integrala, Slobodan Stanković i njegova nekadašnja srednjoškolska kolegica Fatima Fetibegović, ondašnja ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, potpisali su aneks na ugovor kojim se ugovorena cijena radova povećava za blizu 50 miliona KM za uređenje interijera zgrade, 14 miliona KM za trg s fontanom i vodoskokom, te 11 miliona KM za naknadne, nepredviđene radove, i sve to bez raspisivanja novog tendera.
Vlada je odlučila preuzeti i otplatu Integralova kredita od 50 milijuna KM koji je podigao kod banjolučke NLB Razvojne banke kada je počeo graditi tu zgradu. Glavni revizor RS Boško Čeko bio je sumnjičav u vezi s načinom na koji Integral dobiva poslove. “Čini mi da se njemu osiguravaju poslovi unaprijed barem pet-šest godina. I to je poenta. Drugi ne mogu dobiti posao.”
Generalni direktor i suvlasnik kompanije Slobodan Stanković kazao je da je sve poslove dobio putem tendera jer je uvijek imao najnižu ponudi i da mu niko ne može ništa. “Ne mogu se oni ponašati tako da mi ne odobre ako sam ja najjeftiniji”, kazao je on. “Otišao bi neko u zatvor ako bi dao nekome drugom, a ja najpovoljniji.”
Većina Dodikove imovine vodi se na članove njegove porodice, rodbinu i najbliže partijske suradnike. Stanković, osim što je vlasnik firme “Integral inžinjering” je vlasnik brojnih firmi u RS-u i Srbiji, za koje neki izvore tvrde da su zapravo Dodikove.
Borko Džajić, predsjednik nevladine organizacije Forum roditelja RS koji se godinama bavi kriminalom Milorada Dodika, ispričao je za e-novine da je njegova organizacija podnijela preko 300 prijava nadležnim institucijama u RS protiv Milorada Dodika i njegovih najbližih suradnika jer su Republiku Srpsku oštetili za preko pet milijardi maraka.
Bez ozbiljne istrage
Džajić je ustvrdio da za svaku malverzaciju iza koje stoji Dodik ima dokaze, dokumentaciju i svjedoke, međutim, nijedan sud u Republici Srpskoj do sada protiv njega nije poveo ozbiljnu istragu.
“Svi tužitelji u RS u službi su zaštite njegovog kriminala. Na čelu pravosudne i tužiteljske mafije RS nalazi se Milorad Dodik. On potpuno upravlja sudovima i tužiteljstvom jer je na rukovodeće pozicije postavio sebi lojalne ljude. Zbog toga postoji ozbiljna opasnost da se u potpunosti sruši pravosudni sustav RS. Mi imamo dokaze da je oko 90 privatiziranih poduzeća u Republici Srpskoj njegovo vlasništvo, a sve se vodi na bliže i daljnje rođake i partijske prijatelje koji su samo fiktivni vlasnici. Dodik je organizirao pljačku svih resursa u RS i na taj način postao njen vlasnik, a nijedno tužiteljstvo zbog toga ne smije reagirati”, kazao je Borko Džajić.
Osim propalog natječaja za gradnju dionice cestovnog koridora 5c koji je pod dosta neobičnim okolnostima i poništen, Integral radi na modernizaciji pruge Dugo Selo – Križevci.
“HŽ infrastruktura glavni investitor kapitalnog projekta rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog željezničkog kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Križevci izvijestila je kako je tvrtka Integral Inženjering iz BiH nakon rješavanja problematike vezane uz dozvole za uvoz radne snage, strojeva, osiguranja smještaja za radnike i slično, u posljednjih nekoliko sedmica intenzivirala sve aktivnosti na gradilištu”, objavio je portal Prigorski.hr početkom augusta ove godine i time nesumnjivo potvrdio da je Dodik na mala vrata ušao u hrvatski građevinski sektor.
Integral Inženjering je godinama pokušavao zgrabiti svoj dio kolača, a pogotovo na bogatim ugovorima finansiranima uz pomoć EU, ali redovno su dogovori propadali iz ovih ili onih razloga. Vjerujemo da sve ove ranije navedene optužbe im nisu pomagale u dobivanju projekata.
Pravni eksperti tvrde da Dodik nema ustavno pravo pokrenuti vitalni entitetski interes u slučaju most Pelješac
Pravni ekspert Muharem Cero ocjenjuje da Dodik u konkretnom slučaju nema ustavno pravo na pokretanje vitalnog entitetskog interesa.
„Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poziva se na Član 5. Ustava BiH, koji predviđa mogućnost pokretanja takozvanog vitalnog entitetskog interesa u slučajevima utvrđenim samim Članom 5. Ustava BiH. Međutim, s obzirom da je pred Ustavnim sudom BiH u postupku osporavanja Granične službe BiH – predmet U9/00 – Sud utvrdio da postoje nadležnosti Predsjedništva BiH i izvan Člana 5. Ustava BiH, dakle one nadležnosit koje su definirane Članom 3.5., a to je zaštita teritorijalnog integriteta, državnog suvereniteta i političke neovisnosti BiH, ista praksa treba se primijeniti i u slučaju o kojem goviri Dodik, odnosno u slučaju most Pelješac“, smatra Cero.
„Presuda U9/00 predstavlja presedan i ova dilema smatra se ustavno odgonetnutom odnosno presuđenom stvari.“
Cero ističe da kada je u pitanju primjena Člana 3.5. Ustava BiH – dakle zaštita teritorijalnog integriteta, državnog suvereniteta i političke neovisnosti BiH – te odredbe ne podliježu obavezi konsenzualnog donošenja odluka. U tom kontekstu, ocjenjuje Cero, ne bi bilo Ustavno ni to da Narodna skupština RS uopće propituje odluku Predsjedništva u slučaju most Pelješac.
Ukoliko NSRS odluči da postupi po prijedlogu Dodika takva odluka, smatra Cero, bila bi pravno ništavna i ne bi proizvodila pravne učinke. Cero očekuje da poslanici NSRS, kako je rekao, budu na visini svoje ustavne i političke odgovornosti te prijedlog Milorada Dodika skinuti sa dnevnog reda.
Ovaj pravni ekspert očekuje da reagira i Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kao „vrhovni i konačni tumač Ustava BiH.“ Podsjetio je da je i u predmetu U9/00 mišljenje dao i OHR i Venecijanska komisija, te da i sada očekuje da međunarodna zajednica stane u zaštitu teritorijalnog integriteta, državnog suvereniteta i političke neovisnosti Bosne i Hercegovine.
Komšić: Nema kod Dodika vitalnog entitetskog interesa, prije da je lični interes
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić u razgovoru za Faktor kaže da ako se pažljivije iščita zaključak sa jučerašnje sjednice, jasno je da se nije odlučivalo o pokretanju spora sa Hrvatskom.
-Vidi se jasno da je riječ o tome da u okviru odgovarajućeg niza koraka dođemo, u skladu sa međunarodnim pravom, do utvrđivanja granice na moru između BiH i Hrvatske. Dakle, most je u potpuno drugom planu. Fokus zaključaka usmjeren je prema rješavanju granice na moru, iz čega onda možemo pristupiti i rješavanju pitanja nesmetanog prolaza iz bosanskohercegovačkog mora do tačke pristupa otvorenom moru. O tome smo jučer razgovarali, što je po meni suštinsko pitanje – pojašnjava Komšić.
U zaključcima, za koje su glasali on i Džaferović, a Dodik bio protiv, kaže da nema ničega spornog.
-To je poziv Republici Hrvatskoj da se otvore razgovori oko utvrđivanja granice na moru, kako bi Bosna i Hercegovina mogla ostvarivati svoja prava koja joj pripadaju prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora. Povezivati to sa nekim mostom u Bosanskoj Gradišci koji je udaljen 300 kilometara zaista je apsurdno, osim ako neko tu nema lične interese, a ne vitalni entitetski interes, kako je to tačno propisano Ustavom BiH – ističe Komšić.
Nadalje, još apsurdnijom situaciju čini to što će jedan bh. entitet razmatrati pitanje vitalnog entitetskog interesa u drugom bh. entitetu.
-Republika Srpska nastoji razmatrati pitanje vitalnog entitetskog interesa u Federaciji BiH, i to u pitanju gdje entiteti nemaju nikakvu nadležnost, a tiču se utvrđivanja državnih granica između dviju susjednih zemalja. Da li onda takvo nešto znači da bh. entitet Federacija BiH može neselektivno, ama baš sve u drugom entitetu problematizirati kao vlastiti entitetski interes? – pita se Komšić.
Član Predsjedništva BiH se nada ipak da u Narodnoj skupštini RS-a ima dovoljno “soli u glavi” kod onih zastupnika koji će ovaj Dodikov apsurdni potez prepoznati kao nepromišljen.
-Nadam se da ti ljudi, koji shvataju šta radi Dodik, neće upasti u zamku da onda Federacija počne pitanja iz RS-a proglašavati svojim entitetskim interesom i blokira važne stvari za taj entitet. Moj savjet je da dobro razmisle o svemu – poručuje Komšić.
Naš sagovornik podsjeća da je nekadašnji član Predsjedništva BiH, a Dodikov stranački kolega Nebojša Radmanović 2009. godine uputio tadašnjem predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću dopis u kojem traži ono što je jučer kao zaključak o Pelješkom mostu i usvojeno.
-I šta sada nego da postavim pitanje, “da li to znači kako je Dodik odustao i od ovoga stava svog stranačkog kolege zarad nekih sitnih ekonomskih interesa, koji nemaju nikakve veze sa bh. entitetom Republika Srpska, već izgleda sa nekim ličnim interesima” – naglašava Komšić.
Hrvatska je, kaže Komšić, prilikom apliciranja za sredstva EU-a, dostavila Evropskoj komisiji Sporazum “Izetbegović – Tuđman”, odnosno pravni akt kojim su utvrđene granice na moru između dviju susjednih zemalja.
-Naš cilj, koji smo željeli postići usvojenim zaključcima, jeste da u okviru toga rješenja obavimo demarkaciju granice na moru između BiH i Hrvatske, a potom potpišemo i sporazum o nesmetanom prolazu od bosanskohercegovačkog mora do pristupa otvorenom moru. To što neko ne zna pročitati zaključke, koje su temeljene na međunarodnom pravu, pa poteže problematičan vitalni entitetski interes u drugom entitetu, sasvim je drugo pitanje i odnosi se na sve one koji svojim glasom, na značajne pozicije, dovodu neuke ljude bez potrebnih znanja za taj posao – zaključuje Komšić.
Dodikovo obrazloženje
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik tvrdi da odluka te institucije u vezi s izgradnjom Pelješkom mosta “destruktivna i veoma štetna po vitalne interese RS“.
Predsjedništvo BiH jučer je usvojenim zaključcima pozvalo Republiku Hrvatsku da obustavi radove na izgradnji Pelješkog mosta te da se razgovorom riješe sva otvorena pitanja, jer BiH ima pravo na pristup otvorenom moru.
Dodik tvrdi da donošenje tog zaključka Predsjedništva BiH “isti dan kada je potpisan Sporazum o izgradnji mosta na Savi kod Bosanske Gradiške, ukazuje da šteta koja se želi proizvesti nije samo šteta za Hrvatsku, nego se indirektno želi ugroziti projekat mosta na Savi kod Bosanske Gradiške, koji je vitalnog interesa za RS“.
RS, kako je naveo, nije za parcijalna i dnevnopolitička rješenja spornih pitanja sa susjedima, posebno kada je u pitanju državna granica, nezavisno od toga da li je u pitanju kopnena ili granica teritorijalnog mora.
-Izdvajanje kao spornog samo pitanja izgradnje mosta Komarna-Pelješac, koji se nalazi na teritoriji Republike Hrvatske, a zanemarivanja drugih pitanja, kao što je granica kod Bosanske Kostajnice, zatim pitanja granice s Republikom Srbijom i druga pitanja, ne doprinose razvoju dobrosusjedskih odnosa i nanose štetu kako BiH tako i njenim entitetima – naveo je Dodik u obrazloženju odluke o potvrđivanju njegove izjave u vezi s Pelješkim mostom.
O tom pitanju sutra će na posebnoj sjednici raspravljati zastupnici Narodne skupštine RS-a, nakon što je Dodik na 4.redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, 16. jula, glasao protiv zaključka o prihvatanju zvaničnog stava BiH u vezi s nastavkom izgradnje mosta Komarna-Pelješac od Republike Hrvatske, koji podržala druga dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić.
Dodik navodi da se, ukoliko se smatralo da je tom izgradnjom ugrožen interes BiH, trebalo je postupati prije nego što je počela izgradnja mosta, a ne sada kada je on već u drugoj fazi izgradnje.
-Republika Srpska se odgovorno ponaša i nije joj cilj nanošenje štete i pozivanje na blokiranje projekata i samim tim nanošenje štete susjednim državama, izvođaču radova i finansijeru samog projekta, bez ikakve koristi za RS, a uvjereni smo ni za BiH – naveo je Dodik, u obrazloženju za zastupnike, uoči sutrašnje 5. posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske
Iz svega navedenog, dodaje, proizilazi da je odluka Predsjedništva BiH, veoma štetna po vitalne interese RS. Dodik je pozvao zastupnike entitetskog parlamenta da dvotrećinskom većinom potvrde njegovu izjavu te tako osporeni zaključak Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu.
Global CIR
