KAKO JE HDZ MAFIJA UGASILA PROFITABILNU FIRMU

-Nakon što je Vlada SDA prepustila sve pozicije u Aluminiju HDZ-u jer se, kako su rekli u Vladi, radi o biračkom tijelu HDZ-a, došli su “pravi” Hrvati. Od tada više nije bilo opstrukcija i blokada, a izgleda da više neće biti ni fabrike – napisao je Nikšić.

ORIGINALNI TWIT :

Nakon što je Vlada SDA prepustila sve pozicije u Aluminiju HDZ-u jer se, kako su rekli u Vladi, radi o biračkom tijelu HDZ-a, došli su “pravi” Hrvati. Od tada više nije bilo opstrukcija i blokada, a izgleda da više neće biti ni fabrike!

— Nermin Nikšić (@NiksicN) 22. srpnja 2019.

SLIKA… ZA SLUČAJ DA SE OBJAVA EVENTUALNO IZBRIŠE..

Istaknut ćemo nekoliko činjenica u vezi s Aluminijem. Vlada FBiH ulazi zvanično u vlasničku strukturu Aluminija u 2013. godini, tačnije postaje vlasnik 44 posto, kada je federalnu izvršnu vlast predvodio Nermin Nikšić. Od tada Aluminij zvanično postaje Vladin problem.

Tadašnji premijer, kako je navedeno u saopćenju Vlade FBiH od 17. juna 2013. godine, napomenuo je kako će definiranjem pitanja vlasničke strukture Aluminij dobiti priliku da dođe do povoljnijih finansijskih sredstava neophodnih za daljnje poslovanje što do sada nije bilo moguće. Od tada zapravo nije bilo ničega povoljnog, a naročito ne po Federalnu vladu, koja po preuzimanju Aluminija zapravo i nije uzela stvari u svoje ruke. Nikšić je svojim potpisom tada praktično “legalizovao” dotadašnju pljačku Aluminija i pristao na takavu raspodjelu vlasničnog udjela.

– Posebno mi je drago što će biti riješeno i pitanje uvezivanja radnog staža i obeštećenje bivših i sadašnjih radnika, a novac za te namjene osigurati će Aluminij – kazao je tadašnji federalni premijer Nermin Nikšić, koji je finasijske savjete crpio valjda od ministra finansija Ante Krajine, osuđivanog HSP-ovca, u nadi da će pomoću njih politički i ekonomski “poklopiti” Hercegovinu.

O Nikšićevim prognozama da će Aluminij osigurati novac za uvezivanja radnog staža i obeštećenje bivših i sadašnjih radnika, dovoljno govori činjenica da je Vlada FBiH na čelu sa Fadilom Novalićem, primjera radi, 2017. godine morala prebaciti tom HDZ-ovom “bankomatu” 2.187.423,48 KM za uplatu doprinosa za PIO za 884 uposlenika. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić nedavno je tokom gostovanja na Al Jazeeri rekao da je “Vlada FBiH, također, odlukama iz 2018. transferirala blizu pet miliona KM za uvezivanje staža radnicima u Aluminiju”. Toliko o Nikšićevim prognozama iz 2013. da će to Aluminij uplatiti.

Sporazum iz 2013. godine koji je potpisao Nikšić predviđa i obavezu Vlade FBiH da izradi i provede program subvencioniranja proizvodnje aluminija u mostarskom kombinatu, kao strateške industrijske grane.

Već 2014. godine Nikšić na čelu Vlade bio je primoran da ide u Hercegovinu jer se Aluminij “gasi”. Tada je objašnjavao kako se problem nagomilanih dugova ne može riješiti preko noći i ostale, u tim situacijama, prigodne floskule. Išao je sa njim i SDA-ov Erdal Trhulj, tadašnji ministar energetike, a iz sarajeva su poveli i Elvedina Grabovicu, SDP-ovog direktora Elektroprivrede BiH. Govorilo se o finansijskoj konsolidaciji, pomoći, opstanku firme…

-Mi smo u prilici da nas neko zove i da imamo svojih 44 posto nakon deset godina, kad je dubioza u Aluminiju 220 miliona maraka. Dok je Aluminij bio zlatna koka za one koji su od njega jako dobro živjeli, tad nije bilo ni Federalne vlade niti je neko zvao Vladu – istaknuo je Nikšić 21. marta 2014. godine. To je i bit cijele priče. Zlatna koka Federalnu vladu nije zapala, ali problemi jesu.

Ugledni profesor ekonomskih nauka Vjekoslav Domljan posljednjih dana je davao izjave medijima u vezi s Aluminijem, pa je rekao i sljedeće:

-Kad se slegne prašina, bit će vremena za analize i zašto je vrijeme pregazilo Aluminij prije petnaestak godina, pa je posljednjih desetak samo teret, a ne potencijal. Zadnji tračak nade bio je sredinom 2013. godine kad je regulisano vlasništvo, ali premijer Nermin Nikšić nije bio dorastao situaciji – izjavio je Domljan.

Da ne bude zabune, Domljan je itekako upoznat o stanju u Aluminiju, jer je bio vršilac dužnosti direktora u vrijeme Nikšićeve vlade, a prije toga obavljao je dužnost pomoćnika direktora Društva za ekonomske, finansijske i za bankarske poslove, kada je direktor bio Ivo Bradvica, javnosti poznat i po informaciji da mu je plaća iznosila u aprilu 2013. nevjerojatnih 20.036 KM. Mjesec prije Bradvica je primio nešto manje – 13.418 KM, a u mjesec kasnije 13.419 KM.

Nadzorni odbor Aluminija Mostar nakon Domljana izabrao je za novog direktora Željka Kordića s kojim je Vlada FBiH, koja ga je i podržala, kasnije imala problema, ali to sa direktorima poslije je duga priča. Otkako je Aluminij postao problem Federalne vlade, a koji očito Nikšić nije uspio ni približno riješiti, naprotiv, Vlada je tako bila primorana da održava na životu HDZ-ov “bankomat”. I Nikšićeva. I Novalićeva. Kajmak je sve vrijeme ubirao HDZ.