Politička kriza je ‘dimna zavjesa’ iza koje je korupcija neviđenih razmjera
BiH se prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala (TI) nalazi na 89. mjestu od ukupno 180 zemalja, sa ocjenom 38 na skali od 0 do 100, što pokazuje dugogodišnju stagnaciju i urušavanje demokratskog sistema, saopćeno je danas na press konferenciji Transparencyja u Sarajevu.
TI svake godine mjeri indeks percepcije korupcije, da se vidi kako koja država stoji u smislu da li je napredovala ili tone sve više.
“Indeks percepcije korupcije daje ocjene od 0 do 100 – nula znači da je društvo potpuno korumpirano, a 100 da je društvo idealno, što ne postoji”, objašnjeno je na pressu.
Na samom vrhu ljestvice su Danska, Novi Zeland, Finska, Singapur, Švedska, Švajcarska i Norveška. S druge strane, na dnu su Somalija, Sirija, Sudan, Južni Sudan, Sjeverna Koreja, Jemen.
“BiH je ove godine u analizi stavljena među države koje je neophodno posmatrati u narednom periodu, zbog sve većeg nazadka u smislu demokratičnosti i ugrožavanja rada institucija. Kada pogledamo od 2012. godine, BiH je na istom mjestu, ali kada vidimo indeks značajno smo nazadovali. Urušeno je ono što je do tada urađeno”, istaknuto je na konferenciji. “Zapadni Balkan je ove godine drugi najgori na svijetu. Sve su države ovog regiona nazadovale osim Makedonije. To je odraz određenih političkih procesa i ugrožavanja demokratskih principa.”
Srđan Blagovčanin iz TI je kazao kako je BiH okarakterisana kao zemlja s jednom vrstom hibridnog režima:
“Korupcija ima jako puno veze s tim. Europska komisija je prepoznala fenomen zarobljene države, to je ključni problem svih zemalja Zapadnog Balkana. Mi zapravo političku krizu vidimo kao jednu vrstu dimne zavjese ispod koje se dešava korupcija neviđenih razmjera. Dobar primjer smo imali tokom proteklih izbora, nismo u tom slučaju vidjeli organizovan odgovor ni od samog pravosuđa”, rekao je Blagovčanin.
Dodao je kako imamo priliku stalno svjedočiti sve većem nezadovoljstvu građana na ovakvo stanje.
“Najbolja dva primjera su u slučajevima Dženana Memića i Davida Dragičevića. Tu vidimo da su se vlasti, umjesto da rješavaju zločin, odlučila na represiju nad građanima, a to je posebno izraženo u slučaju Dragičević”, dodao je Blagovčanin, pa nastavio: “Borba protiv fenomena zarobljene države znači oslobađanje države i institucija. Vidimo jako veliki prostor u kojem međunarodna zajednica može da pomogne – Makedonija je jako dobar primjer toga.”
U tom smislu, navode iz TI, kao prioritetne mjere oni vide promjene u pravosudnom sistemu, kojeg oni vide kao najvećeg krivca: “Kao drugu jako važnu mjeru vidimo sličan proces u policijskim strukturama i agencijama za provođenje zakona. S druge strane prioritet vidimo i u sistemskim analizama, utvrđivanje kako funkcioniše javni sektor, da li nam treba ovako veliki broj institucija i na koji način funkcionišu. Kao četvrtu mjeru, koju smatramo vrlo važnom, jeste izrada tzv. inventura u najvećim javnim preduzećima.”
Javna sredstva su partijsko vlasništvo, iz kojih se izvlae sredstva i u koja se smještaju članovi partija, opominju iz TI.
“Mislim da je važno da EU pošalje vrlo jasnu poruku da je ovo ključni problem BiH”, zaključio je Blagovčanin.
Dodali su da je osim pritiska međunarodne zajednice u Makedoniji ključan bio i pritisak javnosti, nažalost kod nas “kada god dođe do pritiska javnosti brzo se skrene s realnih problema i stvori se neka nova politička kriza”.
Radiosarajevo.ba
